utorak, 15. prosinca 2015.

PROŠLO VRIJEME - DUYULAN GEÇMİŞ ZAMAN (-MİŞ)

Koristi se u sljedećim situacijama:

1. Kada govorimo o događajima kojima nismo lično svjedočili. Informacije o tim događajima nam je prenijela neka druga osoba.

Primjer:

Dün okula gitmemiş. (Jučer nije išao u školu.) 

2. U situacijama kada nešto nismo uvidjeli na vrijeme, nego smo to primjetili sa zakašnjenjem.

Primjer:

Çantamı yanıma almayı unutmuşum. (Zaboravio sam ponijeti torbu.)

3. Kada pričamo šale, anegdote, bajke i sl.,  koristimo ovu vrstu prošlog vremena. 

Primjer:

Nasrettin Hoca bir gün komşusunun evine gitmiş. (Jednog dana Nasrudin hodža je otišao do komšije.)

4. Ovo prošlo vrijeme se koristi uz lične zamjenice ben (ja) i biz (mi) u situacijama kada smo bili van svoje svijesti ili kada pričamo o onome što smo sanjali.

Primjer:

Dün rüyamda sürekli konuşmuşum. ( Jučer sam neprestano pričao u snu.)


Četiri sufiksalna oblika: -miş (ver-miş= dao je), -mış (kal-ş= ostao je), -muş (bul-muş= pronašao je), -müş (yürüt-müş= upravljao je).

Sufiksi prošlog vremena -miş podliježu pravilu VELIKE VOKALNE HARMONIJE.


Obrazac za konjugaciju:

korijen glagola    +    sufiks za prošlo vrijeme    +     lični sufiks
GİT-                     +    -MİŞ-                                    +    -İM           = GİTMİŞİM
                                                                                          (išao sam)

Lični sufiksi:

ben (-im)
sen  (-sin)
o     (Ø)

biz   (-iz)
siz   (-siniz)
onlar (-ler)

Primjeri:

(gitmek - ići)

ben gitmişim (išao sam)
sen gitmişsin (išao si)
o gitmiş (išao je)

biz gitmişiz (išli smo)
siz gitmişsiniz (išli ste)
onlar gitmişler (išli su)

          (satmak - prodati)

ben  satmışım (prodao sam)
sen  satmışsın (prodao si)
o satmış (prodao je)

biz satmışız (prodali smo)
siz  satmışsınız (prodali ste)
onlar satmışlar (prodali su)

          (yutmak- progutati)

ben yutmuşum (progutao sam)
sen yutmuşsun (progutao si)
o yutmuş (progutao je)

biz yutmuşuz (progutali smo)
siz yutmuşsunuz (progutali ste)
onlar yutmuşlar (progutali su)

          (çökmek - srušiti se, spustiti se, pasti)

ben çökmüşüm (srušio sam se)
sen çökmüşsün (srušio si se)
o çökmüş (srušio se)

biz çökmüşüz (srušili smo se)
siz çökmüşsünüz (srušili ste se)
onlar çökmüşler (srušili su se)

            (gelmek - doći)

ben gelmişim (došao sam)
sen gelmişsin (došao si)
o gelmiş (došao je)

biz gelmişiz (došli smo)
siz gelmişsiniz (došli ste)
onlar gelmişler (došli su)

            (almak - uzeti)

ben almışım (uzeo sam)
sen almışsın (uzeo si)
o almış (uzeo je)

biz almışız (uzeli smo)
siz almışsınız (uzeli ste)
onlar almışlar (uzeli su)


          (vurmak - udariti)

ben vurmuşum (udario sam)
sen vurmuşsun (udario si)
o vurmuş (udario je)

biz vurmuşuz (udarili smo)
siz vurmuşsunuz (udarili ste)
onlar vurmuşlar ( udarili su)

          (gülmek - smijati se)

ben gülmüşüm (smijao sam se)
sen gülmüşsün (smijao si se)
o gülmüş (smijao se je)

biz gülmüşüz (smijali smo se)
siz gülmüşsünüz (smijali ste se)
onlar gülmüşler (smijali su se)

          (aramak - tražiti)

ben aramışım (tražio sam)
sen aramışsın (tražio si)
o aramış (tražio je)

biz aramışız (tražili smo)
siz aramışsınız (tražili ste)
onlar aramışlar (tražili su)


NEGACIJA

Kod prošlog vremena (-miş) negacija se tvori pomoću nastavaka  -ma i -me. Da bi se napravila negacija, negacijski sufiks se umetne između korijena glagola i sufiksa prošlog vremena, sufiksa -miş.
Negacijski sufiksi prošlog vremena (-miş) podliježu pravilu MALE VOKALNE HARMONIJE.

Obrazac za negaciju prošlog vremena (-miş): 

korijen glagola  +  sufiks negacije  +  sufiks za prošlo vrijeme  +  lični sufiks
GİT-                   +    -ME-               +    -MİŞ-                               +    -M             = GİTMEMİŞİM
                                                                                                                                (nisam išao)

Primjeri:



ben gitmemişim (nisam išao)
sen gitmemişsin (nisi išao)
o gitmemiş (nije išao)

biz gitmemişiz (nismo išli)
siz gitmemişsiniz (niste išli)
onlar gitmemişler (nisu išli)

       

ben  satmamışım (nisam prodao)
sen  satmamışsın (nisi prodao)
o satmamış (nije prodao)

biz satmamışız (nismo prodali)
siz  satmamışsınız (niste prodali)
onlar satmamışlar (nisu prodali)

       

ben yutmamışım (nisam progutao)
sen yutmamışsın (nisi progutao)
o yutmamış (nije progutao)

biz yutmamışız (nismo progutali)
siz yutmamışsınız (niste progutali)
onlar yutmamışlar (nisu progutali)

       

ben çökmemişim (nisam se srušio)
sen çökmemişsin (nisi se srušio)
o çökmemiş (nije se srušio)

biz çökmemişiz (nismo se srušili)
siz çökmemişiniz (niste se srušili)
onlar çökmemişler (nisu se srušili)

         

ben gelmemişim (nisam došao)
sen gelmemişsin (nisi došao)
o gelmemiş (nije došao)

biz gelmemişiz (nismo došli)
siz gelmemişsiniz (niste došli)
onlar gelmemişler (nisu došli)

         

ben almamışım (nisam uzeo)
sen almamışsın (nisi uzeo)
o almamış (nije uzeo)

biz almamışız (nismo uzeli)
siz almamışsınız (niste uzeli)
onlar almamışlar (nisu uzeli)


       

ben vurmamışım  (nisam udario)
sen vurmamışsın  (nisi udario)
o vurmamış  (nije udario)

biz vurmamışız  (nismo udarili)
siz vurmamışsın  (niste udarili)
onlar vurmamışlar  ( nisu udarili)

       

ben gülmemişim(nisam se smijao)
sen gülmemişsin (nisi se smijao)
o gülmemiş (nije se smijao)

biz gülmemişiz (nismo se smijali)
siz gülmemişsiniz (niste se smijali)
onlar gülmemişler (nisu se smijali)

          (aramak - tražiti)

ben aramamışım (nisam tražio)
sen aramamışsın (nisi tražio)
o aramamış (nije tražio)

biz aramamışız (nismo tražili)
siz aramamışsınız (niste tražili)

onlar aramamışlar (nisu tražili)




UPITNI OBLIK

Upitni oblik ovog prošlog vremena tvori se uz pomoć upitnih rječica. Upitne rječice podliježu pravilu VELIKE VOKALNE HARMONIJE. Za razliku od prošlog vremena (-di), prošlo vrijeme (-miş) se tvori tako što se korijenu glagola doda sufiks prošlog vremena (-miş), a zatim slijedi upitna rječica kojoj se dodaje lični sufiks. Izuzetak je jedino treće lice množine kod kojeg se upitna rječica piše na kraju, iza korijena glagola kojem su dodani sufiks prošlog vremena (-miş) i lični sufiks. Upitne rječice se uvijek pišu odvojeno.


 Obrazac upitnog oblika

korijen glagola    +    sufiks za prošlo vrijeme    +     upitna rječica   +   lični sufiks
GİT-                    +    - Ş                                    +    Mİ                +   YİM   =    GİTŞ  MİYİM?
                                                                                                         (jesam li išao?)


upitna rječica + lični sufiksi:

ben (miyim)
sen  (misin)
o     (mi)

biz   (miyiz)
siz   (misiniz)
onlar (-ler mi)


Primjeri:


ben gitmiş miyim? (jesam li išao?)
sen gitmiş misin? (jesi li išao?)
o gitmiş mi? (je li išao?)

biz gitmiş miyiz? (jesmo li išli?)
siz gitmiş misiniz? (jeste li išli?)
onlar gitmişler mi? (jesu li išli?)

   

ben  satmış mıyım? (jesam li prodao?)
sen  satmış sın? (jesi li prodao?)
o satmış mı? (je li prodao?)

biz satmış mıyız? (jesmo li prodali?)
siz  satmış sınız? (jeste li prodali?)
onlar satmışlar mı?(jesu li prodali?)

       

ben yutmuş muyum? (jesam li progutao?)
sen yutmuş musun? (jesi li progutao?)
o yutmuş mu? (je li progutao?)

biz yutmuş muyuz? (jesmo li progutali?)
siz yutmuş musunuz? (jeste li progutali?)
onlar yutmuşlar mı? (jesu li progutali?)

   

ben çökmüş müyüm? (jesam li se srušio?)
sen çökmüş sün? (jesi li se srušio?)
o çökmüş mü (je li se srušio)

biz çökmüş  müyüz? (jesmo li se srušili?)
siz çökmüş sünüz? (jeste li se srušili?)
onlar çökmüşler mi? (jesu li sesrušili?)

         

ben gelmiş miyim? (jesam li došao?)
sen gelmiş misin? (jesi li došao?)
o gelmiş mi? (je li došao?)

biz gelmiş miyiz? (jesmo li došli?)
siz gelmiş misiniz? (jeste li došli?)
onlar gelmişler mi? (jesu li došli?)

       

ben almış mıyım? (jesam li uzeo?))
sen almış sın? (jesi li uzeo?)
o almış mı? (je li uzeo?)

biz almış mıyız? (jesmo li uzeli?)
siz almış sınız? (jeste li uzeli?)
onlar almışlar mı? (jesu li uzeli?)


     

ben vurmuş muyum? (jesam li udario?)
sen vurmuş musun? (jesi li udario?)
o vurmuş mu? (je li udario?)

biz vurmuş muyuz? (jesmo li udarili?))
siz vurmuş musunuz? (jeste li udarili?)
onlar vurmuşlar mı? ( jesu li udarili?)

     

ben gülmüş müyüm? (jesam li se smijao?)
sen gülmüş sün? (jesi li se smijao?)
o gülmüş mü? (je li se smijao?)

biz gülmüş müyüz? (jesmo li se smijali?)
siz gülmüş sünüz? (jeste li se smijali?)
onlar gülmüşler mi? (jesu li se smijali?)

       

ben aramış mıyım? (jesam li tražio?)
sen aramış sın? (jesi li tražio?)
o aramış mı? (je li tražio?)

biz aramış mıyız? (jesmo li tražili?)
siz aramış sınız? (jeste li tražili?)
onlar aramışlar mı? (jesu li tražili?)




UPITNI OBLIK + NEGACIJA

Obrazac:


korijen glagola  +  sufiks negacije  +  sufiks za prošlo vrijeme  +  upitna rječica + lični sufiks

GİT-                   +    -ME-               +    -Ş                               +   Mİ-               + -YİM


                                                          =   GİTMEŞ YİM?  

                                                                ( nisam li išao?)




Lični sufiksi:

ben (-yim)
sen  (-sin)
o     (Ø)

biz   (-yiz)
siz   (-siniz)

*onlar (-ler)

*Za treće lice množine vrijedi sljedeći obrazac:



korijen glagola  +  sufiks negacije  +  sufiks za prošlo vrijeme  +  lični sufiks  +  upitna rječica

GİT-                   +    -ME-               +    -Ş-                               +   -LER               + Mİ


                                                          =   GİTMEŞLER ?  

                                                                ( nisu li išli?)



Primjeri:

ben gitmemiş miyim? (nisam li išao?)
sen gitmemiş misin ? (nisi li išao?)
o gitmemiş mi? (nije li išao?)

biz gitmemiş miyiz? (nismo li išli?)
siz gitmemiş misiniz? (niste li išli?)
onlar gitmemişler mi? (nisu li išli?)




ben satmamış mıyım? (nisam li prodao?)
sen satmamış mısın? (nisi li prodao?)
o satmamış mı? (nije li prodao?)

biz satmamış mıyız? (nismo li prodali?)
siz satmamış mısınız? (niste li prodali?)
onlar satmamışlar mı? (nisu li prodali?)




ben yutmamış mıyım? (nisam li progutao?)
sen yutmamış mısın? (nisi li progutao?)
o yutmamış mı? (nije li progutao?)

biz yutmamış mıyız? (nismo li progutali?)
siz yutmamış mısınız? (niste li progutali?)
onlar yutmamışlar mı? (nisu li progutali?)




ben çökmemiş miyim? (nisam li se srušio?)
sen çökmemiş misin? (nisi li se srušio?)
o çökmemiş mi? (nije li se srušio?)

biz çökmemiş miyiz? (nismo li se srušili?)
siz çökmemiş misiniz? (niste li se srušili?)
onlar çökmemişler mi? (nisu li se srušili?)




ben gelmemiş miyim? (nisam li došao?)
sen gelmemiş misin? (nisi li došao?)
o gelmemiş mi? (nije li došao?)

biz gelmemiş miyiz? (nismo li došli?)
siz gelmemiş misiniz? (niste li došli?)
onlar gelmemişler mi? (nisu li došli?)




ben almamış mıyım? (nisam li uzeo?)
sen almamış mısın? (nisi li uzeo?)
o almamış mı? (nije li uzeo?)

biz almamış mıyız? (nismo li uzeli?)
siz almamış mısınız? (niste li uzeli?)
onlar almamışlar mı? (nisu li uzeli?)




ben vurmamış mıyım? (nisam li udario?)
sen vurmamış mısın? (nisi li udario?)
o vurmamış mı? (nije li udario?)

biz vurmamış mıyız? (nismo li udarili?)
siz vurmamış mısınız? (niste li udarili?)
onlar vurmamışlar mı? (nisu li udarili?)




ben  gülmemiş miyim? (nisam li se smijao?)
sen gülmemiş misin? (nisi li se smijao?)
o gülmemiş mi? (nije li se smijao?)

biz gülmemiş miyiz? (nismo li se smijali?)
siz gülmemiş misiniz? (niste li se smijali?)
onlar gülmemışler mi? (nisu li se smijali?)




ben aramamış mıyım? (nisam li tražio?)
sen aramamış mısın? (nisi li tražio?)
o aramamış mı? (nije li tražio?)

biz aramamış mıyız? (nismo li tražili?)
siz aramamış mısınız? (niste li tražili ?)
onlar aramamışlar mı? (nisu li tražili?)








subota, 21. veljače 2015.

JEDNAČENJE SUGLASNIKA - ÜNSÜZ BENZEŞMESİ

f, s, t, k, ç, ş, h i p su bezvučni suglasnici. Ako se na kraju neke riječi nalazi bezvučni suglasnik, i ako ta riječ dođe u dodir sa sufiksom čiji su početni suglasnici c, d i g, c postaje ç, d postaje t, a g postaje k.

Primjeri :

1. Sufiks prošlog vremena (-di):

kes + di = kesti
yap + dı = yaptı
saç + dı= saçtı
yapış + dı= yapıştı
git + di = gitti
bak +dı= baktı

četvrtak, 19. veljače 2015.

PROŠLO VRIJEME - GÖRÜLEN GEÇMİŞ ZAMAN (-Dİ)

Görülen Geçmiş Zaman - Prošlo vrijeme (-di)



Označava radnju koju smo lično doživjeli u prošlosti. Ima osam sufiksalnih oblika: -di (ver-di = dao je), -dı (kal- = ostao je), -du (bul-du = pronašao je), -dü (sür- = vozio je), -ti (git-ti = otišao je), -tı (yap- = uradio je), -tu (tut-tu = držao je), -tü (yürüt- = upravljao je).

Sufiksi prošlog vremena -di podliježu pravilu VELIKE VOKALNE HARMONIJE.

Sufiksi prošlog vremena -di podliježu pravilu JEDNAČENJA SUGLASNIKA.

Obrazac za konjugaciju:

korijen glagola    +    sufiks za prošlo vrijeme    +     lični sufiks
GİT-                     +    -Tİ-                                    +    -M           = GİTTİM
                                                                                    (išao sam)
Lični sufiksi:

ben (-m)
sen  (-n)
o     (Ø)

biz   (-k)
siz   (-niz)
onlar (-ler)

Primjeri:

          (gitmek - ići)

ben gittim (išao sam)
sen gittin (išao si)
o gitti (išao je)

biz gittik (išli smo)
siz gittiniz (išli ste)
onlar gittiler (išli su)

          (satmak - prodati)

ben  sattım (prodao sam)
sen  sattın (prodao si)
o sattı (prodao je)

biz sattık (prodali smo)
siz  sattınız (prodali ste)
onlar sattılar (prodali su)

          (yutmak- progutati)

ben yuttum (progutao sam)
sen yuttun (progutao si)
o yuttu (progutao je)

biz yuttuk (progutali smo)
siz yuttunuz (progutali ste)
onlar yuttular (progu tali su)

          (çökmek - srušiti se, spustiti se, pasti)

ben çöktüm (srušio sam se)
sen çöktün (srušio si se)
o çöktü (srušio se)

biz çöktük (srušili smo se)
siz çöktünüz (srušili ste se)
onlar çöktüler (srušili su se)

            (gelmek - doći)

ben geldim (došao sam)
sen geldin (došao si)
o geldi (došao je)

biz geldik (došli smo)
siz geldiniz (došli ste)
onlar geldiler (došli su)

            (almak - uzeti)

ben aldım (uzeo sam)
sen aldın (uzeo si)
o aldı (uzeo je)

biz aldık (uzeli smo)
siz aldınız (uzeli ste)
onlar aldılar (uzeli su)


          (vurmak - udariti)

ben vurdum (udario sam)
sen vurdun (udario si)
o vurdu (udario je)

biz vurduk (udarili smo)
siz vurdunuz (udarili ste)
onlar vurdular ( udarili su)

          (gülmek - smijati se)

ben güldüm (smijao sam se)
sen güldün (smijao si se)
o güldü (smijao se je)

biz güldük (smijali smo se)
siz güldünüz (smijali ste se)
onlar güldüler (smijali su se)

          (aramak - tražiti)

ben aradım (tražio sam)
sen aradın (tražio si)
o aradı (tražio je)

biz aradık (tražili smo)
siz aradınız (tražili ste)
onlar aradılar (tražili su)

Ako korijen glagola završava na samoglasnik kao u slučaju glagola ara-mak, sufiksni nastavci mogu biti samo  -di, -dı, -du, -dü, a nikako  -ti, -tı, -tu, -tü.

Lični nastavci trećeg lica množine prošlog vremena (-di) podliježu pravilu  MALE VOKALNE HARMONIJE : vurdu-lar, gitti-ler



NEGACIJA

Kod prošlog vremena (-di) negacija se tvori pomoću nastavaka  -ma i -me. Da bi se napravila negacija, negacijski sufiks se umetne između korijena glagola i sufiksa prošlog vremena, sufiksa -di.
Negacijski sufiksi prošlog vremena (-di) podliježu pravilu MALE VOKALNE HARMONIJE.

Obrazac za negaciju prošlog vremena (-di): 

korijen glagola  +  sufiks negacije  +  sufiks za prošlo vrijeme  +  lični sufiks
GİT-                   +    -ME-               +    -Dİ-                               +    -M             = GİTMEDİM
                                                                                                                                (nisam išao)

Primjeri:

ben gitmedim (nisam išao)
sen gitmedin (nisi išao)
o gitmedi (nije išao)

biz gitmedik (nismo išli)
siz gitmediniz (niste išli)
onlar gitmediler (nisu išli)



ben satmadım (nisam prodao)
sen satmadın (nisi prodao)
o satmadı (nije prodao)

biz satmadık (nismo prodali)
siz satmadınız (niste prodali)
onlar satmadılar (nisu prodali)



ben yutmadım (nisam progutao)
sen yutmadın (nisi progutao)
o yutmadı (nije progutao)

biz yutmadık (nismo progutali)
siz yutmadınız (niste progutali)
onlar yutmadılar (nisu progutali)



ben çökmedim (nisam se srušio)
sen çökmedin (nisi se srušio)
o çökmedi (nije se srušio)

biz çökmedik (nismo se srušili)
siz  çökmediniz (niste se srušili)
onlar çökmediler (nisu se srušili)



ben gelmedim (nisam došao)
sen gelmedin (nisi došao)
o gelmedi (nije došao)

biz gelmedik (nismo došli)
siz gelmediniz (niste došli)
onlar gelmediler (nisu došli)



ben almadım (nisam uzeo)
sen almadın (nisi uzeo)
o almadı (nije uzeo)

biz almadık (nismo uzeli)
siz almadınız (niste uzeli)
onlar almadılar (nisu uzeli)



ben  vurmadım (nisam udario)
sen  vurmadın (nisi udario)
o  vurmadı (nije udario)

biz vurmadık (nismo udarili)
siz  vurmadınız (niste udarili)
onlar vurmadılar (nisu udarili)



ben  gülmedim (nisam se smijao)
sen gülmedin (nisi se smijao)
o gülmedi  (nije se smijao)

biz gülmedik (nismo se smijali)
siz gülmediniz (niste se smijali)
onlar gülmediler (nisu se smijali)



ben aramadım (nisam tražio)
sen  aramadın (nisi tražio)
o  aramadı (nije tražio)

biz  aramadık (nismo tražili)
siz  aramadınız (niste tražili)
onlar  aramadılar (nisu tražili)




UPITNI OBLIK

Upitni oblik prošlog vremena tvori se uz pomoć upitnih rječica mi, mı, mu i. Upitne rječice podliježu pravilu VELIKE VOKALNE HARMONIJE. One se dodaju na kraju, iza korijena glagola kojem su prethodno dodani sufiks prošlog vremena (-di) i lični sufiks. Potrebno je naglasiti da se upitne rječice pišu odvojeno.

Obrazac upitnog oblika

korijen glagola    +    sufiks za prošlo vrijeme    +     lični sufiks   +   upitna rječica
GİT-                    +    -Tİ-                                    +    -M                +   Mİ    =    GİTTİM Mİ?
                                                                                                                             (jesam li išao?)

Primjeri:

ben gittim mi? (jesam li išao?)
sen gittin mi? (jesi li išao?)
o gitti mi? (je li išao?)

biz gittik mi? (jesmo li išli?)
siz gittiniz mi? (jeste li išli?)
onlar gittiler mi? (jesu li išli?)




ben sattım mı? (jesam li prodao?)
sen sattın mı? (jesi li prodao?)
o sattı mı? (je li prodao?)

biz sattık mı? (jesmo li prodali?)
siz sattınız mı? (jeste li prodali?)
onlar sattılar mı? (jesu li prodali?)




ben yuttum mu? (jesam li progutao?)
sen yuttun mu? (jesi li progutao?)
o yuttu mu? (je li progutao?)

biz yuttuk mu? (jesmo li progutali?)
biz yuttunuz mu? (jeste li progutali?)
onlar yuttular mı? (jesu li progutali?)




ben çöktüm mü? (jesam li se srušio?)
sen çöktün mü? (jesi li se srušio?)
o çöktü mü? (je li se srušio?)

biz çöktük mü? (jesmo li se srušili?)
siz çöktünüz mü? (jeste li se srušili?)
onlar çöktüler mi? (jesu li se srušili?)




ben geldim mi? (jesam li došao?)
sen geldin mi? (jesi li došao?)
o geldi mi? (je li došao?)

biz geldik mi? (jesmo li došli?)
siz geldiniz mi? (jeste li došli?)
onlar geldiler mi? (jesu li došli?)




ben aldım mı? (jesam li uzeo?)
sen aldın mı? (jesi li uzeo?)
o aldı mı? (je li uzeo?)

biz aldık mı? (jesmo li uzeli?)
siz aldınız mı? (jeste li uzeli?)
onlar aldılar mı? (jesu li uzeli?)




ben vurdum mu? (jesam li udario?)
sen vurdun mu? (jesi li udario?)
o vurdu mu? (je li udario?

biz vurduk mu? (jesmo li udarili?)
siz vurdunuz mu? (jeste li udarili?)
onlar vurdular mı? (jesu li udarili?)




ben güldüm mü? (jesam li se smijao?)
sen güldün mü? (jesi li se smijao?)
o güldü mü? (je li se smijao?)

biz güldük mü? (jesmo li se smijali?)
siz güldünüz mü? (jeste li se smijali?)
onlar güldüler mi? (jesu li se smijali?)




ben aradım mı? (jesam li tražio?)
sen aradın mı? (jesi li tražio?)
o aradı mı? (je li tražio?)

biz aradık mı? (jesmo li tražili?)
siz aradınız mı? (jeste li tražili?)
onlar aradılar mı? (jesu li tražili?)




UPITNI OBLIK + NEGACIJA

Obrazac:


korijen glagola  +  sufiks negacije  +  sufiks za prošlo vrijeme  +  lični sufiks   +   upitna rječica

GİT-                   +    -ME-               +    -Dİ-                               +    -M              +   Mİ


                                                          =   GİTMEDİM Mİ?  

                                                                ( nisam li išao?)

Primjeri:

ben gitmedim mi? (nisam li išao?)
sen gitmedin mi ? (nisi li išao?)
o gitmedi mi? (nije li išao?)

biz gitmedik mi? (nismo li išli?)
siz gitmediniz mi? (niste li išli?)
onlar gitmediler mi? (nisu li išli?)




ben satmadım mı? (nisam li prodao?)
sen satmadın mı? (nisi li prodao?)
o satmadı mı? (nije li prodao?)

biz satmadık mı? (nismo li prodali?)
siz satmadınız mı? (niste li prodali?)
onlar satmadılar mı? (nisu li prodali?)




ben yutmadım mı? (nisam li progutao?)
sen yutmadın mı? (nisi li progutao?)
o yutmadı mı? (nije li progutao?)

biz yutmadık mı? (nismo li progutali?)
siz yutmadınız mı? (niste li progutali?)
onlar yutmadılar mı? (nisu li progutali?)




ben çökmedim mi? (nisam li se srušio?)
sen çökmedin mi? (nisi li se srušio?)
o çökmedi mi? (nije li se srušio?)

biz çökmedik mi? (nismo li se srušili?)
siz çökmediniz mi? (niste li se srušili?)
onlar çökmediler mi? (nisu li se srušili?)




ben gelmedim mi? (nisam li došao?)
sen gelmedin mi? (nisi li došao?)
o gelmedi mi? (nije li došao?)

biz gelmedik mi? (nismo li došli?)
siz gelmediniz mi? (niste li došli?)
onlar gelmediler mi? (nisu li došli?)




ben almadım mı? (nisam li uzeo?)
sen almadın mı? (nisi li uzeo?)
o almadı mı? (nije li uzeo?)

biz almadık mı? (nismo li uzeli?)
siz almadınız mı? (niste li uzeli?)
onlar almadılar mı? (nisu li uzeli?)




ben vurmadım mı? (nisam li udario?)
sen vurmadın mı? (nisi li udario?)
o vurmadı mı? (nije li udario?)

biz vurmadık mı? (nismo li udarili?)
siz vurmadınız mı? (niste li udarili?)
onlar vurmadılar mı? (nisu li udarili?)




ben  gülmedim mi? (nisam li se smijao?)
sen gülmedim mi? (nisi li se smijao?)
o gülmedi mi? (nije li se smijao?)

biz gülmedik mi? (nismo li se smijali?)
siz gülmediniz mi? (niste li se smijali?)
onlar gülmediler mi? (nisu li se smijali?)




ben aramadım mı? (nisam li tražio?)
sen aramadın mı? (nisi li tražio?)
o aramadı mı? (nije li tražio?)

biz aramadık mı? (nismo li tražili?)
siz aramadınız mı? (niste li tražili ?)
onlar aramadılar mı? (nisu li tražili?)










                                                             














utorak, 17. veljače 2015.

VELIKA VOKALNA HARMONIJA - BÜYÜK ÜNLÜ UYUMU

Četiri pravila:

1. U sufiksu će se naći vokal ı ako mu prethode vokali: ı, a

2. U sufiksu će se naći vokal i ako mu prethode vokali: i, e

3. U sufiksu će se naći vokal u ako mu prethode vokali: u, o

4. U sufiksu će se naći vokal ü ako mu prethode vokali: ü, ö  

MALA VOKALNA HARMONIJA - KÜÇÜK ÜNLÜ UYUMU

Dva pravila:

1. U sufiksu će se naći vokal a ako mu prethode vokali: a, ı, o, u

2.U sufiksu će se  naći vokal e ako mu prethode vokali: e, i, ö, ü

LIČNE ZAMJENICE I LIČNI SUFIKSI

Lične zamjenice u turskom jeziku:

ben - ja
sen - ti
o - on, ona, ono

biz - mi
siz - vi
onlar - oni, one, ona



Lični sufiksi:

ben    -(ı, i, u, ü)m
sen    -s(ı, i, u, ü)n
o        O

biz      -(ı, i, u, ü)z
siz      -s(ı, i, u, ü)n(ı, i, u, ü)z
onlar   -l(a, e)r

Lični sufiksi podliježu pravilima VOKALNE HARMONIJE (TIP-I). Izuzetak je sufiks treće lice množine koji podliježe pravilima VOKALNE HARMONIJE (TIP-A).



Primjeri:

Ben doktorum. - Ja sam doktor.
Sen doktorsun. - Ti si doktor.
O doktor.- On je doktor.

Biz doktoruz. - Mi smo doktori.
Siz doktorsunuz. - Vi ste doktori.
Onlar doktorlar. -Oni su doktori.



Ben ressamım. - Ja sam slikar.
Sen ressamsın. - Ti si slikar.
O ressam. - On je slikar.

Biz ressamız. - Mi smo slikari.
Siz ressamsınız. - Vi ste slikari.
Onlar ressamlar. - Oni su slikari.



Ben uzunum. - Ja sam visok.
Sen uzunsun. - Ti si visok.
O uzun. - On je visok.

Biz uzunuz. - Mi smo visoki.
Siz uzunsunuz. - Vi ste visoki.
Onlar uzunlar. -Oni su visoki.



Ben güzelim. - Ja sam lijepa.
Sen güzelsin. - Ti si lijepa.
O güzel. - Ona je lijepa.

Biz  güzeliz. - Mi smo lijepe.
Siz güzelsiniz.Vi ste lijepe.
Onlar güzeller. One su lijepe.



Ako imenica ili pridjev, na koju želimo dodati lični sufiks, završava na samoglasniku, između korijena riječi i ličnih nastavaka prvog lica jednine i prvog lica množine se umeće pomoćni suglasnik -y-.

Primjer:

Ben zeki-y-im. - Ja sam pametna.
Sen zekisin. - Ti si pametna.
O zeki. - Ona je pametna.

Biz zeki-y-iz. - Mi smo pametne.
Siz zekisiniz. - Vi ste pametne.
Onlar zekiler. -One su pametne.



NEGACIJA


Negativna forma se tvori uz pomoć riječi değil. Lični nastavci se dodaju na riječ değil. Iako po svojoj prirodi nije glagol, najpravilnije je da ju na naš jezik prevodimo kao niječni oblik glagola biti:

Ben değilim. - Ja nisam.
Sen değilsin. - Ti nisi.
O değil. - On nije.

Biz değiliz. - Mi nismo.
Siz değilsiniz. - Vi niste.
Onlar değiller. - Oni nisu.



Primjeri:

Ben doktor değilim. - Ja nisam doktor.
Sen doktor değilsin. Ti nisi doktor.
O doktor değil. - On nije doktor.

Biz doktor değiliz. - Mi nismo doktori.
Siz doktor değilsiniz. - Vi niste doktori.
Onlar doktor değiller. - Oni nisu doktori.



Ben ressam değilim. - Ja nisam slikar.
Sen ressam değilsin. - Ti nisi slikar.
O ressam değil. - On nije slikar.

Biz ressam değiliz. - Mi nismo slikari.
Siz ressam değilsiniz. - Vi niste slikari.
Onlar ressam değiller. - Oni nisu slikari.



Ben uzun değilim. - Ja nisam visok.
Sen uzun değilsin. - Ti nisi visok.
O uzun değil. On nije visok.

Biz uzun değiliz. - Mi nismo visoki.
Siz uzun değilsiniz. Vi niste visoki.
Onlar uzun değiller. Oni nisu visoki.



Ben güzel değilim. - Ja nisam lijepa.
Sen güzel değilsin. - Ti nisi lijepa.
O güzel degil. - Ona nije lijepa.

Biz güzel değiliz. - Mi nismo lijepe.
Siz güzel değilsiniz. Vi niste lijepe.
onlar güzel değiller. - One nisu lijepe.



Ben zeki değilim. - Ja nisam pametna.
Sen zeki değilsin. - Ti nisi pametna.
O zeki değil. - Ona nije pametna.

Biz zeki değiliz. - Mi nismo pametne.
Siz zeki değilsiniz. Vi niste pametne.
Onlar zeki değiller. - One nisu pametne.